Skupina ljubitelja prirode iz Međimurja duže je vrijeme planirala podvig spusta po rijeci Muri od njene najsjevernije plovne točke do ušća u Dravu. Lorand, Denis, Daniel, Damir i Goran učestalo odlaze na spusteve vlastitim čamcima po našim rijekama. Najduži do sada bio je onaj iz 2000. godine kada su u osam dana veslali punih 240 km rijeke Drave od Legrada do Aljmaša na Dunavu. To je bila akcija više zaštitara prirode i uz apel zaštite rije Drave.

Od tada prolaze kraće dionice, najčešće stare tokove Drave uz hidroelektrane i prirodni tok Drave od Donje Dubrave prema Podravini. Također, Muru u Međimurju. Sudjelovali su u akciji 8 država protiv hidroelektrana na spustu Murom u Sloveniji
i u pratnji svjetski poznate maratonke plivačice Mimi Hughes kada je u lipnju 2007. plivala tok Drave od Bad Radkesburga do Dunava.

Mura je u Međimurju i djelu Podravine posljednja europska prirodno meandrirana rijeka. Njene obale nisu u potpunosti kanalizirane, obiluje prirodnim rukavcima i specifičnim biotopom. Najpoznatije stanište velikog broja rijetkih biljnih i
životinjskih vrsta je Muršćak u Domašincu, no Mura zaista obiluje bogatstvom flore i faune. U gornjem toku je prava alpska brza i opasna rijeka, u Pomurju hitra nizinska rijeka, a u Medjimurju se razlije i ima mnoštvo riječnih ada, šljunčanih
sprudova i rukavaca. Tu je i utok riječice Krke koji je posebno interesantan. Do iznad Spielfelda u Austriji Mura je, nažalost, pretvorena u niz od tridesetak hidroelektrana i samim time sjevernije od te pozicije nije mouguće ploviti njome.

Prošle subote, 21. lipnja, 2008. naši akteri su se, uz povremeno uključivanje prijatelja Simone, Nenada i Zlatka,  upustili u ekspediciju - raft Murom u duljini 132 km. Pod geslom "Mura nas fura" krenuli su sjeverno od Spielfelda i nakon četiri dana stigli u Legrad. Cilj ove akcije je upozoriti na prirodne ljepote Mure koja ne uživa dovoljno zaštite u nijednoj od zemalja kojima prolazi - Austrija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska. Još uvijek su "živi" projekti izgradnje vodenih stuba odnosno hidroelektrana koje bi imale značajni negativan utjecaj na život rijeke, također brojni projekti kanaliziranja i odsijecanja rukavaca Mure od njenog glavnog toka prijetnja su održanju zdrave dinamike.

Prirodne rijeke postaju naše najveće bogatstvo, isto kao što slatka voda u globalnim razmjerima postaje najtraženiji i najskuplji resurs. Stoga, ova šačica hrabrih i upornih želi prenijeti široj masi ljudi poruku da su projekti izgradnje hidroelektrana i tome
slični zahvati velikih razmjera opasni po očuvanje zdravog okoliša. Može se reći da su spoznaje poražavajuće. Naime, hidroelektrane imaju više negativnih utjecaja nego pozitivnih, a negativni su:   
   1. Drastično reduciraju razinu protoka rijeke: Kanalizirajući rijeku radi energije,
      hidroelektrane uzimaju tok potreban za zdrave ekološke sustave. Brojni rukavci
      su isušeni isto kao i kompletni tok ispod brane. Cjelokupna razina vode u rijekama je
      snižena do te mjere da razina podzemnih voda u cijelom području ispod brane drastično
      pada. Rezultat su isušeni bunari, pad plodnosti oranica, sušenje velikih kompleksa šuma,
      čak i urušavanje objekata uslijed urušavanja isušenog tla.
   2. Pojačano smanjuju osvježavanje vode kisikom. To je posebno vidljivo u umjetnim
      akumulacijama gdje uslijed smanjenog udjela kisika ima veoma malo živih mikor organizama
      potrebnih za hranjenje riba i ostalog živog svijeta.
   3. Hidroelektrane usporavaju riječni tok i poremećuju riblje migracije
   4. Hidroelektrane mijenju temperaturu vode, stajaćica u akumulaciji se zagrijava, time se smanjuju
      brojnosti određenih vrsta, čak i potpuno nestaju. Ogromne akumulacije mijenjaju
      mikroklimu što rezultira povećanjem broja oboljelih u populaciji ljudi (posebno
      dišnog sustava uslijed povećane vlage zraka)
   5. Brana blokira rijeku i svi migracijski putevi riba i ostalog živog svijeta, pa i ljudi,
      budu grubo prekinuti. Najveći problem je putovanje hranjivih tvari koja umjesto da cirkulira
      cijelim tokom rijeke, bude zarobljena u bezživotnom jezeru.
   6. Bujični rad hidroelektrane je jedan od najvećih negativnih utjecaja na okoliš. Prije su godišnje
      postojale proljetna i jesenska bujica. Hidroelektrane pomoću brane mijenjaju razdoblja protoka i bujica
      Zadržavanjem i puštanjem vode iz akumulacijskog jezera da bi proizveli što veću količinu električne
      energije učestalo mijenjaju razinu vode u rijeci i njenim rukavcima iz razdoblja s premalo vode u
      razdoblja s previše vode. Takav način najprije uništava tisućama godina uhodan ritam mijena i života
      kod živih bića, također snažno erodira obale rijeke i vegetaciju. Uništena prirodna mijena niskog i visokog
      vodostaja rijeke rezultira usporenim ili potpuno devastiranim reprodukcijskim ciklusom za brojne vrste.
   7. Brane hidroelektrane zadržavaju sediment i hranjive tvari. Sediment (pijesak ili mulj) se taloži na dnu jezera
      i tako onemogućuje mrijest ribe. Nanos rijeke koji se taloži u gornjem dijelu jezera sadrži velike količine
      teških onečišćivača koji su rezultata ispusta iz većih naselja i gradova.

Možda barem neka točka, mada su sve šokantne, ponuka pokojeg čitatelja na razmišljanje, no grupa entuzijasta s početka priče uvjerena je da izvore električne energije moramo tražiti u alternativnim izvorima kao što su energija sunca i energija vjetra, a hidroelektrane zaboraviti odmah i za sva buduća pokljenja.

Članovi ekspedicije u potpunosti podupiru ideju o osnivanju biosfernog rezervata Mura-Drava-Dunav koji će obuhvatiti Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju. Ta ideja u svojoj konstrukciji predviđa park prirode Mura-Drava koji bi u cjelovitosti obuhvatio područje Međimurja. Prednosti su što bismo na taj način dugoročno zaštitili izvore slatke vode, zdrav okoliš i neponovljive prirodne ljepote našeg kraja po kojima smo prepoznatljivi u svijetu i koje su se stvaraletisućama godina.

Naše prirodne rijeke ili ono što je od njih ostalo, najveće su bogatstvo koje treba konkretno zakonski zaštititi i tako sačuvati za naraštaje koji slijede poslije nas.

3