vaša početna stranica
Gradski bazeni Cakovec
AFORIZMI
"Čovjek je neznatno biće kad radi sam i za sebe, no kad oglašava zakone ljubavi i pravde, nalik je Bogu."
- Ralph Waldo Emerson
interaktivna karta grada Čakovca
Foto Dragec
          |    28. lipnja 2022.    
Cekeri i službeno ušli u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro! Cekeri i službeno ušli u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro!

17. lipnja 2022. –  „UMIJEĆE IZRADE UPORABNIH PREDMETA OD KOMUŠINE NA PODRUČJU MEĐIMURJA“ upisano je službeno u Registar kulturnih dobara RH kao nematerijalno dobro pod registarskim brojem Z-7560. Prijavu za zaštitu umijeća je izradio i podnio LAG Međimurski doli i bregi još početkom ožujka 2021. godine. Ceker je ovim putem, uz sve ostale uporabne predmete od komušine, time dobio zasluženo priznanje!

Umijeće izrade uporabnih predmeta od komušine na području Međimurja je 18. nematerijalno dobro na području Međimurja upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske sa statusom trajne zaštite.

U petak 17.6.2022. je na terasi caffe bara „Bedem“ u Starom gradu u Čakovcu održana konferencija za medije kako bi se javno obznanila, svim Međimurcima, ova draga vijest. Konferenciju su zajednički održali: LAG Međimurski doli i bregi, Međimurska županija, Turistička zajednica Međimurske županije, Muzej Međimurja Čakovec i općina Nedelišće. O cekerima su, svaki iz svog aspekta govorili: međimurski župan Matija Posavec, predsjednica LAG-a Sanja Krištofić, ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan, direktor TZMŽ Rudi Grula i načelnik općine Nedelišće Nikola Novak.

Cekeri su se redovito izrađivali u večernjim satima kad su se grupe pletačica iz susjedstva skupile. Uz rad se razgovaralo, pjevalo, poučavalo mlađe o svim aspektima života pa i izradi cekera. Prenošenjem umijeća izrade predmeta od komušine čuvaju se i jezični izrazi koji se polako gube; „luščije“ za komušinu, „luščara“ za posao spremanja kukuruza, „kolci“ i „bobice“ za osnovne oblike formiranja komušine, „žveplanje“ za proces sumporenja, odnosno izbjeljivanja cekera te „cekar“ kao jezičini kuriozitet u mjestima Črečan, Dunjkovec, Gornji Hrašćan, Macinec, Nedelišće, Pretetinec i Pušćine.

Ovo umijeće do danas su očuvali nositelji vještina, odnosno, u ovom slučaju, nositeljice. To su pletačice koje i danas izrađuju cekere (ili cekare) i maštovito ih ukrašavaju, ali i prenose ovo dragocjeno znanje na nove generacije.

Svoje mjesto cekeri su našli i u stalnom postavu muzeja nematerijalne baštine „Riznica Međimurja“ čak i godinu dana prije nego što su ušli na listu.

OSTALE VIJESTI
ZADNJE DODANE VIJESTI
REKLAME
PRETRAŽIVAČ
vaši komentari
BECIKLIN
Zadol Grupa d.o.o.
Bukal Elektronika